Između redova

Nekoliko fotografija, bez javnih nastupa i pozicija. Do neki dan to je bio život Modžtabe Hamneija. Danas je vrhovni vođa Irana, izabran nakon što je njegov otac ajatolah Ali Hamnei ubijen u američko-izraelskom napadu 28. februara. Kako je klerik srednjeg ranga, drugi sin ajatolaha Alija Hamneija izabran za njegovog nasljednika?

Rat u Ukrajini traje pune četiri godine. Prema procjenama zapadnih obavještajnih službi poginulo je ili ranjeno više od milion i po vojnika. Državljani BiH bore se na obje strane. U podcastu Između redova govorimo o motivima odlaska dobrovoljaca i sigurnosnim rizicima za BiH.

Odlikovali su ga bogata erudicija, analitičnost, radoznalost u pristupu. Proizvodio je sa lakoćom sadržaje za sve platforme Radija Slobodna Evropa dok ga smrt nije u tome zaustavila na samom kraju 2025. godine. U podkastu Između redova o Draganu Štavljaninu govore njegove kolege i prijatelji – profesori Čedomir Čupić i Edvard P. Džozef i novinari Omer Karabeg, Miloš Teodorović i Ajla Obradović.

Počelo je demonstracijom zbog inflacije i kolapsa nacionalne valute, ali uskoro se pretvorilo u najsmrtonosnije proteste protiv establišmenta u historiji Irana. Razbijene ulice, više od četiri i po hiljade mrtvih u krvavom gušenju antivladinih protesta, uvedeno je vojno i policijsko prisustvo, a internet i drugi oblici komunikacije u Iranu su blokirani. Kako su počeli najnoviji protesti u Iranu? Da li su drugačiji od prethodnih? Šta se dešava sa internetom kojeg nema već dvije sedmice? Slušajte u podcastu Između redova kroz koji stručnjaci i svjedoci objašnjavaju situaciju u Iranu.

Kako je tekao proces radikalizacije zvaničnih politika Srbije i Republike Srpske prema genocidu u Srebrenici tokom protekle tri decenije i šta su bile prelomne tačke zaokreta strateških naratova o ratu u bivšoj Jugoslaviji i Bosni i Hercegovini?

Prepoznatljiv po svojoj "visprenoj" rečenici, Teofil Pančić analizirao je političku i društvenu svakodnevicu. Bio je kolumnista, književni, pozorišni i muzički kritičar, pisac. Bio je i strastveni čitalac knjiga, a njegov život je bilo pisanje. U tome ga je 4. februara zaustavila smrt nakon duge i teške bolesti. O Teofilu Pančiću u podcastu Između redova govore glavni i odgovorni urednik nedeljnika Vreme Filip Švarm i filozof Ivan Milenković.

Prema signalima koji dolaze od Evropske komisije, čini se da u Briselu još uvek računaju na Aleksandra Vučića i povezuju budućnost proširenja, odnosno članstvo Srbije u EU, sa njim, kaže izvršni direktor nevladine organizacije za Strateške analize u Bratislavi, Jan Cingel. On dodaje da u mnogim evropskim prestonicama još uvek postoji stav da Balkan prvo treba stabilizovati, a zatim evropeizovati. "Dakle, još uvek postoji sklonost ka stabilitokratiji", navodi Cingel.

Evropskoj uniji je trenutno stabilnost daleko važnija od nade za stvarnu demokratsku promenu u Srbiji kaže u razgovoru za podcast Radija Slobodna Evropa Frauke Seebass, analitičarka Nemačkog saveta za spoljnu politiku. Dodaje i da Aleksandar Vučić ima mnogo prijatelja u Evropi "i to se ne sme zaboraviti".

Jedini put napred za Srbiju sada je pokretanje političkog procesa koji bi bio mnogo širi od samo vlasti i opozicije, kaže za Radio Slobodna Evropa Vesela Černeva, zamenica direktora Evropskog saveta za spoljne odnose i šefica ureda u Sofiji. Ona smatra da je to možda jedina opcija, jer ne vidi kako će prethodna rešenja, kao što su prevremeni izbori ili samo rekonstrukcija vlade, biti dovoljna. Ona dodaje da je zbunjena tvrdnjama ruskih zvaničnika o zapadnoj zaveri u cilju podsticanja "obojene revolucije" u Srbiji. "Da li Rusija veruje da je Tramp taj koji je podstakao proteste protiv Vučića? Ili veruje da iza njih stoji EU, koja je do sada manje-više ćutala", ističe Černeva. Ona ne veruje da bilo ko spolja može da pokrene promene u Srbiji.

Humanitarno udruženje Pomozi.ba već više od decenije pomaže ljudima prije svega u BiH, zatim u regiji, a u slučaju prirodnih katastrofa više puta i u drugim državama svijeta.

Mislim da Trumpova jasnoća sa kojoj kritikuje status kvo nailazi na odjek kod ljudi. Mnogi od ovih ljudi najverovatnije ne mare za detalje politike. Oni samo žele da čuju nekoga ko kaže nešto što ih povezuje, kaže u podcastu Cody McClain Brown, profesor Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu, poreklom iz Oklahome. "Izbor Donalda Trumpa u nekim od ovih pitanja neće ništa pomoći. Na primer, njegovi planovi za inflaciju su da uvede carine će povećati cene uvezene robe. Njegov plan za zaustavljanje rata u Gazi, kako je rekao, jeste pustiti Netanyahua, citiram necitirano, da završi posao. Dakle, veoma je teško razumeti zašto su ga Amerikanci izabrali", ističe Brown. On dodaje da bi mogla da igra i činjenica da kada je Trump bio na vlasti, cene su bile niže. Prema njegovim rečima, većina Amerikanaca je nezadovoljna smerom kojim zemlja ide.

Postoji čitava interpretacija spoljne politike Donalda Trumpa u njegovom prvom mandatu da je bilo manje testiranja američke snage upravo zato što su ljudi mislili da je on dovoljno nepredvidiv da odgovori neproporcionalno, kaže u podcastu Glen Goodman, profesor Državnog Univerziteta u Arizoni. "Mislim da od Tajvana postoji krupnije pitanje, kako će Kinezi razumeti Trumpovo predsedavanje? Da li će ga videti kao nekoga koga mogu da testiraju ili da je toliko nepredvidiv da je bolje zadržati postojeće stanje stvari. Mislim da ako ova teorija o Trampu bude dominirala u Pekingu, možda ćete videti četiri godine hlađenja sukoba", ističe istoričar Goodman. On smatra da će Trump pokušati što više da se odvoji od Evrope.

Putin bi napao Poljsku, a ne Ukrajinu da nije postala članica NATO-a, kaže u razgovoru za Radio Slobodna Evropa Leh Valensa, osnivač i lider sindikata "Solidarnost" 1980-ih i prvi postkomunistički predsednik Poljske. "Međutim, Poljska je pronašla utočište u NATO-u i Evropskoj uniji", ističe Valensa. On je sa bivšim češkim predsednikom Vaclavom Havelom imao ključnu ulogu u ubeđivanja SAD-a i ostalih zapadnih zemalja - kojima je početkom 1990-ih bio prioritet održavanje dobrih odnosa sa Jeljcinovom Rusijom - da prime bivše postsocijalističke zemlje u NATO.

Nakon što je američki predsjednik Joe Biden najavio da povlači kandidaturu za predsjednika i odabrao potpredsjednicu Kamalu Harris za svoju nasljednicu postavljaju se pitanja da li će Harris biti potvrđena na Demokratskoj konvenciji u avgustu i kako bi izgledala moguća utrka između nje i republikanskog kandidata Donalda Trumpa? U potrazi za odgovorima novinarima Radija Slobodna Evropa pridružili su se Thomas Gift, direktor Centra za američku politiku na Univerzitetskom koledžu u Londonu, zatim bivši zvaničnik Pentagona Jim Townsend, kao i Charles Kupchan profesor Univerziteta Georgetown u Washingtonu, dok je saradnik Instituta za humanističke nauke u Beču Ivan Vejvoda govorio o tome šta bi ovi izbori mogli donijeti Zapadnom Balkanu. Ostanite sa nama dok razgovaramo o predstojećim predsjedničkim izborima u Sjedijenim Državama.

Državna tužiteljica, senatorica, potpredsjednica, a sada potencijalno i predsjednica Sjedinjenih Država. U svojoj višedecenijskoj karijeri Kamala Harris uspjela je da nekoliko puta bude proglašena za “prvu ikada”. Od matičarke prvog gej vjenčanja u Kaliforniji, do prve žene južnoazijskog porijekla u Senatu, pa do prve žene na mjestu potpredsjednice, da li Kamala Harris može postati i prva žena ikada na mjestu predsjednice Sjedinjenih Država?

[Povodom prve godišnjice od smrti Abdulaha Sidrana, ponovo poslušajte epizodu podcasta "Između redova" posvećenu ovom cijenjenom bosanskohercegovačkom pjesniku.] Akademik, scenarista, slučajni reper, kompleksna ličnost, pjesnik vječnik. Sve su ovo uloge Abdulaha Sidrana, koji je preminuo 23. marta 2024. godine i čija djela ostaju u naslijeđe društvu BiH i regiona. "Ostao je u velikim idejama", priča Lejli u podcastu njegov blizak prijatelj, pjesnik i skejter Boris Lalić i otkriva Sidranov posljednji projekat na kojem je radio. Kako je rad na Sidranovom scenariju za film (A)torzija, koji je osvojio Zlatnog medvjeda u Berlinu, doživio režiser Stefan Arsenijević? Kako je Sidran smislio početak filma Kuduz otkriva režiser Ademir Kenović, njegov prijatelj od djetinjstva. Šta o Sidranovoj osobnosti i djelu kažu starije generacije građana Beograda i Podgorice, te mlađe Sarajeva? Sjećate li se vi Dolly Bell?

U aprilu mjesecu 2020. godine, dan nakon proglašenja vanredne situacije zbog pandemije COVID-19, vlada Federacije Bosne i Hercegovine kupila je tada prijeko potrebne respiratore. Njih će na aerodromu u Sarajevu dočekati tadašnji premijer Federacije BiH Fadil Novalić. Četiri godine kasnije, tri osobe odlaze u zatvor zbog medicinske opreme koja je trebala spasiti živote zaraženih korona virusom. Među njima je i tadašnji premijer Federacije BiH. Kako je Fadil Novalić od nekada uspješnog poduzetnika, preko osam godina mandata na premijerskoj poziciji, završio u zatvoru?

Partizanski pokret otpora bio je najjači na području Evrope, kaže za Radio Slobodna Evropa Hrvoje Klasić, profesor istorije iz Zagreba, povodom 80. godišnjice Bitke na Sutjesci jednoj od najvećih na jugoslovenskom prostoru tokom Drugog svetskog rata.

Direktorica, doktorica i kantonalna zastupnica. Mnogo je uloga Sebije Izetbegović, koja je i supruga Bakira Izetbegovića, predsjednika Stranke demokratske akcije, najveće bošnjačke partije u Bosni i Hercegovini. Za sebe kaže da je jedna od rijekih doktora koje imaju dvije subspecijalizacije u BiH, da je prešla redovan edukacijski i akademski put. No, Senat Univerziteta u Sarajevu oduzeo joj je sva akademska zvanja. Kako je direktorica najveće zdravstvene ustanove u BiH izgubila zvanje profesorice?

"Razumemo da Vlada Srbije u određenom smislu zavisi od Ruske Federacije i da zbog toga ima problem da uvede sankcije Kremlju, ali ćemo raditi na tome da u budućim pregovorima bar postepeno Srbija uvede neke sankcije koje ne bi u tolikoj meri uticale na život ljudi u Srbiji." Ovo je u razgovoru za Radio Slobodna Evropa rekao Fyodor Venislavsky, predstavnik predsednika Ukrajine Volodimira Zelenskog u parlamentu Ukrajine i član odbora Vrhovne vlade za nacionalnu bezbednost i odbranu. U 'Između redova' slušajte razgovor sa ukrajinskim parlamentarcem o uvođenju sankcija Rusiji, o tome koliko je jak ruski uticaj na Balkanu, ali i o povećanom broju ruskih diplomata u Srbiji.